Grocott's Mail
    Facebook Twitter Instagram
    Friday, June 20
    Facebook Twitter Instagram
    Grocott's Mail
    • NEWS
      • Courts & Crime
      • Features
      • Politics
      • People
      • Health & Well-being
    • SPORT
      • News
      • Results
      • Sports Diary
      • Club Contacts
      • Columns
      • Sport Galleries
      • Sport Videos
    • OPINION
      • Election Connection
      • Makana Voices
      • Deur ‘n Gekleurde Bril
      • Newtown… Old Eyes
      • Incisive View
      • Your Say
    • CUE
      • Cue Archives
    • ARTSLIFE
      • Makana Sharp!
      • Visual Art
      • Literature
      • Food
      • Festivals
      • Community Arts
      • Going Places
    • OUR TOWN
      • What’s on
      • Spiritual
      • Emergency & Well-being
      • Covid-19
      • Safety
      • Civic
      • Municipality
      • Weather
      • Properties
        • Grahamstown Properties
      • Your Town, Our Town
    • OUTSIDE
      • Enviro News
      • Gardening
      • Farming
      • Science
      • Conservation
      • Motoring
      • Pets/Animals
    • ECONOMIX
      • Business News
      • Entrepreneurship
      • Personal Finance
    • EDUCATION
      • Education NEWS
      • Education OUR TOWN
      • Education INFO
    • EDITORIAL
    Grocott's Mail
    You are at:Home»ARTS & LIFE»isiXhosa Siyavutha
    ARTS & LIFE

    isiXhosa Siyavutha

    Grocott's Mail ContributorsBy Grocott's Mail ContributorsMarch 15, 2018Updated:April 4, 2018No Comments4 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    As this is the week we focus on importance of water, the following poem is telling the importance of this life enhancer. It is in the best interest of our nation to take a good care of this commodity from our universe which is kind enough to give it to us free. Mawethu sisatsho amanzi ngawo angumxhasi wempilo yethu. Oh yhini bantu bakowethu, zingawa na iintango amadoda ekhona? Zingatsha na iimbiza iintokazi zikhona? Nakanye. Kule nyanga yamalungelo sithumeleni iimbalo ngqangi zenu ngale nyanga. Please be kind to water.

    AMANZI

    Angu mthombo wobom
    Asisipho esisuka kuSombawo
    Yena osinakekelayo
    Kwezo ntsuba zase phakadeni
    Avule imithombo yamanzi
    Mawethu kuyaphileka ngaphandle kokudla
    Izidlo ezizi muncumuncu
    Zitsho phantsi kuwo
    Amanzi ayinzaliseko yobom
    Amanzi ayingqalo yobuntu

    Nakekela amanzi mkhaya
    Waphathe ngobunono dade wethu
    Kuba akuko konke okufunayo
    Ubuhle bakho buxhomekeke kuwo
    Khon’ukuze abhence obo bunzwakazi

    Mzi kaNtu amanzi ayimpilo
    Musa ukuvumela abantwana badlale ngawo
    Asisiseko sempilo yonke
    Dlamkani ngamanzi
    Nivuyele ukuwa ncoma
    Ngokusolok’esenzela lul’umzi wasetyhini

    Asiko kuwasela kodwa
    Emayezeni aliqhayiya
    Ekucoceni ayi mbunguzulu
    Ekuhlaziyeni ingqondo ayi nceku
    Kwatsho umama wathi
    Amanzi akuko konke esikufunayo

    AMANZI
    Niyazi mawethu
    Niyazi mabandl’ezizwe zakowethu
    Amanzi kaloku abalulekile
    Alichiza kwabo badinga impiliso
    Ayindlela yokudibanisa umntu noThixo
    Kwabo bazibiza njengaba thandazeli

    Niyazi mawethu
    Mabandl’ezizwe zakowethu
    Amanzi ngawo ancakasana
    Afuneka kuphilwa kungenjalo kugulwa
    Nqand’abantwana bangadlali ngamanzi
    Suduka nawe umdala ekudlaleni ngawo

    Ithontsi apha ithontsi phaya
    Likhongozele ngobunono
    Usazi ukuba amanzi ayigolide kuze zintsuku
    ENtshona Koloni bagweqile angapheli
    EMpuma Koloni amadama ayashokoxeka
    Kunqabe nabaphathiswe amanzi amafu

    Amanzi kuphela komthandazo wezilwanyana zase khaya
    Kwakunye nezo zase ndle
    Kuba zona zinqwenela uhlaza lwengca kuphela
    Angumthandazo weenkedama
    Kuba zingenakho ukuphila ngaphandle kwawo
    Kuluntu lonke ke kodwa
    Aliqhayiya eli ngatshelwa xesha

    Iimpompo nemilambo namadama zise namanzi

    Camagu

     

    Iinyawo azina mpumlo

    It is all about living in harmony with those around you so that in future you will be able to face them. If not you your children and their children may remember how you treated their people in the past as nothing stays in there for good. It has a way of affecting the present. Feet do not have nose they do not sniff where to go. 

    Yintetho ethande ukuncipha kule mihla siphila kuyo. Ulutsha lwana mhlanje lungade lukukhangele ngamanye amehlo ngenxa yokungazi intsingiselo nobunzulu bentetho le.

    Ungabeva xa bephendula besithi ngentetho yana mhlanje, “hayi tayima akukho nyawo lunga phuma iimpumlo ngaphandle nje kokuba umntu usisidalwa”. Phofu besitsho ingqondo bengakhange bayinike inzikiso yokukucinga oku kutshiwoyo. Kanti ukuhlala ngokuzola nokonwaba kuxhomekeke kule nto ithethwayo.

    Le nto idalwe kukubona kolutsha indlela abadala abanga khange babe nalu sini kwabo bahambeleyo ekuhlaleni. Ibe lula ukuqonda lo nto kulutsha kuba kwa abamelwane abavani aba bulisani akukho bani ukhathalele ummelwane wakhe. Kobeka phi ke ukungamkhathaleli lowo usuka ngaphaya kwemida yalapha kwaMhlab’uyalingana? Ukungabi nampumlo konyawo kuthatha indawo ende kwaye kufuneka abantwana bethu bazi ngale nto kuba ingomso alaziwa.

    Okwenene ke iinyawo azinayo nokuba ibe nye impumlo kodwa oko ukwenzayo namhlanje emntwini nokuba ngowa luphi na uhlanga kungenjalo usuka phina. Kungenzeka ungadibani naye lo umenzela oku kodwa inzala yakho ihlangane naye kwaye impumelelo yakhe ixhomekeke kulo mntu namhlanje wena umnukunezayo. Nawe ungahlangana naye ebomini bakho bakamva sele inguye usomaqhuzu kule ndawo wena uyithandazeleyo ukuba mawube yinxalenye yayo, kanti yena ungumthathi sigqibo kwkamva lakho. Kube buhlungu okanye uvuye ngokusuka umbone kuba ukhumbula indlela owamphatha ngayo. Intetho yeciko lakudala lomntu ontsundu lithi “Yenza oko unga kungenziwa kuwe”

    Masifundeni ukuphathana kakuhle njengabantu. Njengoko kubonakala ukuba nalapho sihlala khona  kule mihla yezibane, sinabamelwane ekwakungavumelekanga ukuba bahlale kufutshane nathi kungenjalo thina sisondelelane nabo. Xa sinokuba xelela abantwana bethu ngothando  besakhula ngendlela yokubaluleka kokuba noxolo nabo babangqongileyo ukuze babe nako ukuncedakala ngomhla we mfuneko. Umntu ongamaziyo omnye umntu akohlukanga nganto kwirhamncwa kuba lona lazi lona lodwa lifuna ukulungelwa kodwa hayi omnye umntu.

    “ Bantwana unyawo aluna mpumlo, nizi lumkele izinto enizenza ebantwini kuba kamva niya kuthi  nihlangane nabo ebomini”

    Previous ArticleWho’s exempt in 1 May Minimum Wage?
    Next Article SAC fall to Grey in cricketing showdown
    Grocott's Mail Contributors

      Grocott's Mail Contributors includes content submitted by members of the public, and public and private institutions and organisations - regular and occasional, expert and citizen, opinion and analysis.

      Comments are closed.

      Code of Ethics and Conduct
      GROCOTT’S SUBSCRIPTION
      RMR
      Listen to RMR


      Humans of Makhanda

      Humans of Makhanda

      Weather    |     About     |     Advertise     |     Subscribe     |     Contact     |     Support Grocott’s Mail

      © 2025 Maintained by School of Journalism & Media Studies.

      Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.